Simens Martinov postupak za dobijanje čelika 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 20 | Nivo: Visoka tehnička škola

Čelik je opšti naziv za veliki broj složenih legura željeza sa ugljikom i nizom drugih elemenata. Svi čelici sadrže ugljenika manje od 20% , samo čelici bogati hromom iznimno ga sadrže nešto više. Pored ugljenika u čeliku se redovno u većim ili manjim količinama nalaze metali kao što su silicijum, fosfor, sumpor, azot i kiseonik.
Ovi elementi koji se nazivaju pratiocima željeza pridružuju se gvoždju u toku procesa dobijanja čelika.
Čelik poseduje niz izuzetno dobrih mehaničkih osobina, a jedna od najvažnijih osobina jeste njegova velika čvrstoća koja je gotovo jednaka u svim pravcima.
Postoji više načina klasifikacije i sistematizacije mnogobrojnih vrsta čelika.
Najčešće se čelici klasificiraju prema:
Nameni: konstrukcijski čelici, alatni čelici, i čelik za specijalne namene
Prema hemojskom sastavu: ugljenični i legirani
Prema kvalitetu: obični (masovni), kvalitetni i plemeniti
Prema načinu proizvodnje: Na Simens-Martinov čelik, elektro čelik, Bessmerovčelik, Tomasov čelik, LD-čelik itd.
Prema načinu prerade: sirovi čelik, liveni čelik, valjani čelik, vučeni čelik i prenosivi čelik.
Prema strukturi: feritni, perlitni, ledeburitni, martenzitni i austenitni čelik.
2. Podela čelika
Čelici se mogu podeliti u dve grupe čelika: ugljenične i legirane.
Ugljenični čelici u svom sastavu imaju pored ugljenika i prateće primese
koje zaostaju u procesu proizvodnje čelika, kao što su mangan, silicijum,
aluminijum, fosfor i sumpor.
Najznačajniji prisutni element je ugljenik i od njegovog sadržaja zavise mehanička i druga svojstva čelika.
Legirani čelici u svom sastavu imaju pored ugljenika i pratećih elemenata
namerno dodatih legirajućih elemenata u cilju poboljšanja željenih svojstava.
Sadržaj legirajućih elemenata kod legiranih čelika mora preći standardom
predviđene vrednosti određjene narednom tabelom.
Prema sadržaju legirajućih elemenata legirane čelike delimo na:
niskolegirane, sa ukupnim sadržajem svih legirajućih elemenata do 5% i
visokolegirane sa sadržajem iznad 5%.
Hemijski elementi koji se javljaju u čeliku mogu se svrstati u:
prateće,
skrivene,
slučajne i
legirajuće elemente.
Prateće primese u čeliku vode poreklo iz rude gvožđa (mangan, silicijum,
fosfor) iz goriva (sumpor) i od dezoksidatora (mangan i silicijum). Količina
pratećih elemenata zavisi kako od polazne sirovine (rude, goriva, topitelja)
kao i od samog postupka dobijanja čelika.
Skrivene primese u čeliku (kiseonik, azot i vodonik) dolaze iz atmosfere
sa kojom rastopljeni čelik dolazi u kontakt u procesu dezoksidacije.
Obzirom da je kontrola njihovih sadržaja u čeliku veoma složena, to se ona
praktično i ne vrši.
Slučajne primese u čeliku (bakar, olovo, kalaj, antimon i arsen) potiču iz
polazne sirovine – rude gvožđa, a njihova pojava i sadržaj vezani su za
vrstu rude.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com

 

 

besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!